ČETVRTAK, 5.III.2015.

Četvrtak u 2. tjednu korizme

Feria III. razreda

Antíphona ad intróitum Ulazna pjesma
Ps 69, 2-3, Ps 69, 4
(Ps 69, 2-3) Deus, in adiutórium meum inténde: Dómine, ad adiuvándum me festína: confundántur et revereántur inimíci mei, qui quaerunt ánimam meam. (Ps 69, 4) Avertántur retrórsum, et erubéscant: qui cógitant mihi mala.
Glória Patri, et Fílio, et Spirítui Sancto. Sicut erat in princípio, et nunc, et semper, et in saécula saeculórum. Amen.
(Ps 69, 2-3) Deus, in adiutórium meum inténde: Dómine, ad adiuvándum me festína: confundántur et revereántur inimíci mei, qui quaerunt ánimam meam. Ps 69, 2-3, Ps 69, 4
(Ps 69, 2-3) Bože, u pomoć mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogneš. Neka se smetu i postide koji traže moju dušu. (Ps 69, 4) Još jednom neka odstupe i zasrame se koji mi hoće zlo.
Slava Ocu, i Sinu, i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.
(Ps 69, 2-3) Bože, u pomoć mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogneš. Neka se smetu i postide koji traže moju dušu.

Antíphona ad intróitum	Ulazna pjesma
Ps 69, 2-3, Ps 69, 4 (Ps 69, 2-3) Deus, in adiutórium meum inténde: Dómine, ad adiuvándum me festína: confundántur et revereántur inimíci mei, qui quaerunt ánimam meam. (Ps 69, 4) Avertántur retrórsum, et erubéscant: qui cógitant mihi mala. Glória Patri, et Fílio, et Spirítui Sancto. Sicut erat in princípio, et nunc, et semper, et in saécula saeculórum. Amen. (Ps 69, 2-3) Deus, in adiutórium meum inténde: Dómine, ad adiuvándum me festína: confundántur et revereántur inimíci mei, qui quaerunt ánimam meam.	Ps 69, 2-3, Ps 69, 4 (Ps 69, 2-3) Bože, u pomoć mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogneš. Neka se smetu i postide koji traže moju dušu. (Ps 69, 4) Još jednom neka odstupe i zasrame se koji mi hoće zlo. Slava Ocu, i Sinu, i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen. (Ps 69, 2-3) Bože, u pomoć mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogneš. Neka se smetu i postide koji traže moju dušu.

Na ovoj misi NE govori se Gloria

Orátio Molitva
Orémus.
Praesta nobis, quaésumus, Dómine, auxílium grátiae tuae: ut, ieiúniis et oratiónibus conveniénter inténti, liberémur ab hóstibus mentis et corpóris.
Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.
Pomolimo se.
Podaj nam, molimo, Gospodine, pomoć svoje milosti da se ustrajnom revnošću u postovima i molitvama izbavimo od neprijatelja duše i tijela.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Orátio	Molitva
Orémus. Praesta nobis, quaésumus, Dómine, auxílium grátiae tuae: ut, ieiúniis et oratiónibus conveniénter inténti, liberémur ab hóstibus mentis et corpóris. Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.	Pomolimo se. Podaj nam, molimo, Gospodine, pomoć svoje milosti da se ustrajnom revnošću u postovima i molitvama izbavimo od neprijatelja duše i tijela. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Epístola Poslanica
Ier 17, 5-10
Léctio Ieremíae Prophétae. Haec dicit Dóminus Deus: Maledíctus homo, qui confídit in hómine, et ponit carnem brácchium suum, et a Dómino recédit cor eius. Erit enim quasi myricae in desérto, et non vidébit cum vénerit bonum: sed habitábit in siccitáte in desérto, in terra salsúginis, et inhabitábili. Benedíctus vir, qui confídit in Dómino, et erit Dóminus fidúcia eius. Et erit quasi lignum quod transplantátur super aquas, quod ad humórem mittit radíces suas: et non timébit cum vénerit aestus. Et erit fólium eius víride, et in témpore siccitátis non erit sollícitum, nec aliquándo désinet fácere fructum. Pravum est cor ómnium, et inscrutábile: quis cognóscet illud? Ego Dóminus scrutans cor, et probans renes: qui do unicuíque iuxta viam suam, et iuxta fructum adinventiónum suárum: dicit Dóminus omnípotens. Jr 17, 5-10
Čitanje Jeremije proroka. Ovo govori Gospodin Bog: Proklet čovjek koji se uzda u čovjeka i oslanja se na njegovu tjelesnu snagu, a svoje srce odvraća od Gospodina. Bit će kao vrijes u pustoši, kome nikada neće biti dobro. On raste u suhoj, pustoj, slanoj zemlji, u kojoj se ne može živjeti. Blagoslovljen čovjek koji se pouzdaje u Gospodina i jedina mu je nada Gospodin. Bit će kao stablo usađeno pokraj vode koje svojim žilama dopire do vlage i ne boji se ljetne žege. Njegovo će lišće biti zeleno, neće se bojati suše, niti će ikada prestati donositi plod. Ljudsko je srce zlo i neistraživo. Tko da ga shvati? Ja Gospodin, koji istražujem dušu i tijelo koji svakome vraćam prema njegovim djelima i prema plodu njegovih nakana, govori Gospodin svemogući.

Epístola	Poslanica
Ier 17, 5-10 Léctio Ieremíae Prophétae. Haec dicit Dóminus Deus: Maledíctus homo, qui confídit in hómine, et ponit carnem brácchium suum, et a Dómino recédit cor eius. Erit enim quasi myricae in desérto, et non vidébit cum vénerit bonum: sed habitábit in siccitáte in desérto, in terra salsúginis, et inhabitábili. Benedíctus vir, qui confídit in Dómino, et erit Dóminus fidúcia eius. Et erit quasi lignum quod transplantátur super aquas, quod ad humórem mittit radíces suas: et non timébit cum vénerit aestus. Et erit fólium eius víride, et in témpore siccitátis non erit sollícitum, nec aliquándo désinet fácere fructum. Pravum est cor ómnium, et inscrutábile: quis cognóscet illud? Ego Dóminus scrutans cor, et probans renes: qui do unicuíque iuxta viam suam, et iuxta fructum adinventiónum suárum: dicit Dóminus omnípotens.	Jr 17, 5-10 Čitanje Jeremije proroka. Ovo govori Gospodin Bog: Proklet čovjek koji se uzda u čovjeka i oslanja se na njegovu tjelesnu snagu, a svoje srce odvraća od Gospodina. Bit će kao vrijes u pustoši, kome nikada neće biti dobro. On raste u suhoj, pustoj, slanoj zemlji, u kojoj se ne može živjeti. Blagoslovljen čovjek koji se pouzdaje u Gospodina i jedina mu je nada Gospodin. Bit će kao stablo usađeno pokraj vode koje svojim žilama dopire do vlage i ne boji se ljetne žege. Njegovo će lišće biti zeleno, neće se bojati suše, niti će ikada prestati donositi plod. Ljudsko je srce zlo i neistraživo. Tko da ga shvati? Ja Gospodin, koji istražujem dušu i tijelo koji svakome vraćam prema njegovim djelima i prema plodu njegovih nakana, govori Gospodin svemogući.

Graduále Gradual
Ps 78, 9 et 10
Propítius esto, Dómine, peccátis nostris: ne quando dicant gentes: Ubi est Deus eórum? Adiuva nos, Deus salutáris noster: et propter honórem nóminis tui, Dómine, líbera nos. Ps 78, 9 i 10
Budi milostiv, Gospodine, grijesima našim. Zašto da govore narodi: Gdje je Bog njihov? Pomozi nam, Bože spasitelju naš, i radi slave imena svoga izbavi nas, Gospodine.

Graduále	Gradual
Ps 78, 9 et 10 Propítius esto, Dómine, peccátis nostris: ne quando dicant gentes: Ubi est Deus eórum? Adiuva nos, Deus salutáris noster: et propter honórem nóminis tui, Dómine, líbera nos.	Ps 78, 9 i 10 Budi milostiv, Gospodine, grijesima našim. Zašto da govore narodi: Gdje je Bog njihov? Pomozi nam, Bože spasitelju naš, i radi slave imena svoga izbavi nas, Gospodine.

Evangélium Evanđelje
Luc 16, 19-31
Sequéntia sancti Evangélii secúndum Lucam. In illo témpore: Dixit Iesus pharisaéis: Homo quidam erat dives, qui induebátur púrpura et bysso: et epulabátur cotídie spléndide. Et erat quidam mendícus, nómine Lázarus, qui iacébat ad iánuam eius, ulcéribus plenus, cúpiens saturári de micis, quae cadébant de mensa dívitis, et nemo illi dabat: sed et canes veniébant, et lingébant úlcera eius. Factum est autem ut morerétur mendícus, et portarétur ab Angelis in sinum Abrahae. Mórtuus est autem et dives, et sepúltus est in inférno. Elevans autem óculos suos, cum esset in torméntis, vidit Abraham a longe, et Lázarum in sinu eius: et ipse damans, dixit: Pater Abraham, miserére mei, et mitte Lázarum, ut intíngat extrémum dígiti sui in aquam, ut refrígeret linguam meam, quia crúcior in hac flamma. Et dixit illi Abraham: Fili, recordáre quia recepísti bona in vita tua, et Lázarus simíliter mala: nunc autem hic consolátur, tu vero cruciáris. Et in his ómnibus, inter nos et vos chaos magnum firmátum est: ut hi, qui volunt hinc transíre ad vos, non possint, neque inde huc transmeáre. Et ait: Rogo ergo te, pater, ut mittas eum in domum patris mei. Hábeo enim quinque fratres, ut testétur illis, ne et ipsi véniant in hunc locum tormentórum. Et ait illi Abraham: Habent Móysen et prophétas: áudiant illos. At ille dixit: Non, pater Abraham: sed si quis ex mórtuis íerit ad eos, paeniténtiam agent. Ait autem illi: Si Móysen et prophétas non áudiunt, neque si quis ex mórtuis resurréxerit, credent. Lk 16, 19-31
Slijedi sveto Evanđelje po Luki. U ono vrijeme govorio je Isus farizejima: Bio je neki bogataš koji se oblačio u grimiz, fino laneno platno i svaki se dan raskošno gostio. A neki je siromah, koji se zvao Lazar, ležao pred njegovim vratima sav u ranama, i čeznuo je da bi se nasitio mrvica s bogataškog stola. Ali mu ih nitko nije davao. Čak su i psi dolazili i lizali mu rane. Umre siromah i anđeli ga odnesu u Abrahamovo krilo. Umre i bogataš i pokopaju ga. Kad je bio u paklu, u mukama podigne svoje oči i izdaleka ugleda Abrahama i u njegovu krilu Lazara, pa poviče: Oče Abrahame, smiluj mi se! Pošalji Lazara da umoči vrh svojega prsta u vodu i rashladi mi jezik, jer strašno trpim u ovom plamenu. Abraham mu odvrati: Sjeti se, sinko, da si ti za života primio dobro, a Lazar zlo. Sada on uživa, a ti se mučiš. Osim toga između nas i vas je veliki ponor, da ni oni koji bi htjeli prijeći odavde k vama ne mogu kao ni otuda doći k nama. Još reče: Molim te, oče, pošalji ga u kuću moga oca, jer imam petero braće, pa da ih uvjeri o ovom stanju, da ne bi oni došli u ovo mjesto muka. Abraham reče: Imaju Mojsija i proroke, neka ih slušaju! Ali onaj nastavi: Ne, oče Abrahame! Oni će se popraviti, ako im dođe netko od mrtvih. Abraham odvrati: Ako ne slušaju Mojsija ni proroke, neće vjerovati ni ako tko uskrsne od mrtvih.

Evangélium	Evanđelje
Luc 16, 19-31 Sequéntia sancti Evangélii secúndum Lucam. In illo témpore: Dixit Iesus pharisaéis: Homo quidam erat dives, qui induebátur púrpura et bysso: et epulabátur cotídie spléndide. Et erat quidam mendícus, nómine Lázarus, qui iacébat ad iánuam eius, ulcéribus plenus, cúpiens saturári de micis, quae cadébant de mensa dívitis, et nemo illi dabat: sed et canes veniébant, et lingébant úlcera eius. Factum est autem ut morerétur mendícus, et portarétur ab Angelis in sinum Abrahae. Mórtuus est autem et dives, et sepúltus est in inférno. Elevans autem óculos suos, cum esset in torméntis, vidit Abraham a longe, et Lázarum in sinu eius: et ipse damans, dixit: Pater Abraham, miserére mei, et mitte Lázarum, ut intíngat extrémum dígiti sui in aquam, ut refrígeret linguam meam, quia crúcior in hac flamma. Et dixit illi Abraham: Fili, recordáre quia recepísti bona in vita tua, et Lázarus simíliter mala: nunc autem hic consolátur, tu vero cruciáris. Et in his ómnibus, inter nos et vos chaos magnum firmátum est: ut hi, qui volunt hinc transíre ad vos, non possint, neque inde huc transmeáre. Et ait: Rogo ergo te, pater, ut mittas eum in domum patris mei. Hábeo enim quinque fratres, ut testétur illis, ne et ipsi véniant in hunc locum tormentórum. Et ait illi Abraham: Habent Móysen et prophétas: áudiant illos. At ille dixit: Non, pater Abraham: sed si quis ex mórtuis íerit ad eos, paeniténtiam agent. Ait autem illi: Si Móysen et prophétas non áudiunt, neque si quis ex mórtuis resurréxerit, credent.	Lk 16, 19-31 Slijedi sveto Evanđelje po Luki. U ono vrijeme govorio je Isus farizejima: Bio je neki bogataš koji se oblačio u grimiz, fino laneno platno i svaki se dan raskošno gostio. A neki je siromah, koji se zvao Lazar, ležao pred njegovim vratima sav u ranama, i čeznuo je da bi se nasitio mrvica s bogataškog stola. Ali mu ih nitko nije davao. Čak su i psi dolazili i lizali mu rane. Umre siromah i anđeli ga odnesu u Abrahamovo krilo. Umre i bogataš i pokopaju ga. Kad je bio u paklu, u mukama podigne svoje oči i izdaleka ugleda Abrahama i u njegovu krilu Lazara, pa poviče: Oče Abrahame, smiluj mi se! Pošalji Lazara da umoči vrh svojega prsta u vodu i rashladi mi jezik, jer strašno trpim u ovom plamenu. Abraham mu odvrati: Sjeti se, sinko, da si ti za života primio dobro, a Lazar zlo. Sada on uživa, a ti se mučiš. Osim toga između nas i vas je veliki ponor, da ni oni koji bi htjeli prijeći odavde k vama ne mogu kao ni otuda doći k nama. Još reče: Molim te, oče, pošalji ga u kuću moga oca, jer imam petero braće, pa da ih uvjeri o ovom stanju, da ne bi oni došli u ovo mjesto muka. Abraham reče: Imaju Mojsija i proroke, neka ih slušaju! Ali onaj nastavi: Ne, oče Abrahame! Oni će se popraviti, ako im dođe netko od mrtvih. Abraham odvrati: Ako ne slušaju Mojsija ni proroke, neće vjerovati ni ako tko uskrsne od mrtvih.

Na ovoj misi NE govori se Nicejsko-carigradsko vjerovanje

Antíphona ad offertórium Prikazna pjesma
Ex 32, 11 et 13 et 14
Precátus est Móyses in conspéctu Dómini Dei sui, et dixit: Quare, Dómine, irásceris in pópulo tuo? Parce irae ánimae tuae: meménto Abraham, Isaac, et Iacob, quibus iurásti dare terram fluéntem lac et mel. Et placátus factus est Dóminus de malignitáte, quam dixit fácere pópulo suo. Izl 32, 11 i 13 i 14
Molio se Mojsije pred licem svoga Boga i rekao: Zašto se, Gospodine, srdiš na svoj narod? Odvrati se od svoga gnjeva. Sjeti se Abrahama, Izaka i Jakova kojima si se zakleo da ćeš im dati zemlju u kojoj teče mlijeko i med. I sažali se Gospodinu te ne učini zlo koje je smislio učiniti svome narodu.

Antíphona ad offertórium	Prikazna pjesma
Ex 32, 11 et 13 et 14 Precátus est Móyses in conspéctu Dómini Dei sui, et dixit: Quare, Dómine, irásceris in pópulo tuo? Parce irae ánimae tuae: meménto Abraham, Isaac, et Iacob, quibus iurásti dare terram fluéntem lac et mel. Et placátus factus est Dóminus de malignitáte, quam dixit fácere pópulo suo.	Izl 32, 11 i 13 i 14 Molio se Mojsije pred licem svoga Boga i rekao: Zašto se, Gospodine, srdiš na svoj narod? Odvrati se od svoga gnjeva. Sjeti se Abrahama, Izaka i Jakova kojima si se zakleo da ćeš im dati zemlju u kojoj teče mlijeko i med. I sažali se Gospodinu te ne učini zlo koje je smislio učiniti svome narodu.

Secréta Prikazna molitva
Praesénti sacrifício, nómini tuo nos, Dómine, ieiúnia dicáta sanctíficent: ut, quod observántia nostra profitétur extérius, intérius operétur efféctu.
Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.
Postovi na čast imena tvoga neka nas, Gospodine, po ovoj žrtvi posvete, da ono što naše odricanje izvana označuje, iznutra djelotvorno proizvede.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Secréta	Prikazna molitva
Praesénti sacrifício, nómini tuo nos, Dómine, ieiúnia dicáta sanctíficent: ut, quod observántia nostra profitétur extérius, intérius operétur efféctu. Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.	Postovi na čast imena tvoga neka nas, Gospodine, po ovoj žrtvi posvete, da ono što naše odricanje izvana označuje, iznutra djelotvorno proizvede. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Praefátio de Quadragésima Predslovlje korizmeno
Vere dignum et iustum est, aequum et salutáre, nos tibi semper et ubíque grátias ágere: Dómine, sancte Pater, omnípotens aetérne Deus: Qui corporáli ieiúnio vítia cómprimis, mentem élevas, virtútem lárgiris et praémia: per Christum Dóminum nostrum. Per quem maiestátem tuam laudant Angeli, adórant Dominatiónes, tremunt Potestátes. Caeli caelorúmque Virtútes, ac beáta Séraphim, sócia exsultatióne concélebrant. Cum quibus et nostras voces ut admítti iúbeas, deprecámur, súpplici confessióne dicéntes: Uistinu je dostojno i pravedno, pravo i spasonosno, da vazda i svagdje zahvaljujemo tebi Gospodine, sveti Oče, svemogući vječni Bože: – ti tjelesnim postom suzbijaš opačine, uzdižeš dušu, daješ krepost i nagrade po Kristu Gospodinu našemu. – Po njemu tvoje veličanstvo hvale anđeli, klanjaju se gospodstva i dršću vlasti. Nebesa i nebeske sile i blaženi serafini zajedničkim klicanjem slave. Daj, molimo, s njima i naše glase primi dok govorimo poniznim hvalospjevom:

Praefátio de Quadragésima	Predslovlje korizmeno
Vere dignum et iustum est, aequum et salutáre, nos tibi semper et ubíque grátias ágere: Dómine, sancte Pater, omnípotens aetérne Deus: Qui corporáli ieiúnio vítia cómprimis, mentem élevas, virtútem lárgiris et praémia: per Christum Dóminum nostrum. Per quem maiestátem tuam laudant Angeli, adórant Dominatiónes, tremunt Potestátes. Caeli caelorúmque Virtútes, ac beáta Séraphim, sócia exsultatióne concélebrant. Cum quibus et nostras voces ut admítti iúbeas, deprecámur, súpplici confessióne dicéntes:	Uistinu je dostojno i pravedno, pravo i spasonosno, da vazda i svagdje zahvaljujemo tebi Gospodine, sveti Oče, svemogući vječni Bože: – ti tjelesnim postom suzbijaš opačine, uzdižeš dušu, daješ krepost i nagrade po Kristu Gospodinu našemu. – Po njemu tvoje veličanstvo hvale anđeli, klanjaju se gospodstva i dršću vlasti. Nebesa i nebeske sile i blaženi serafini zajedničkim klicanjem slave. Daj, molimo, s njima i naše glase primi dok govorimo poniznim hvalospjevom:

Antíphona ad communiónem Pričesna pjesma
Io 6, 57
Qui mandúcat meam carnem, et bibit meum sánguinem, in me manet, et ego in eo, dicit Dóminus. Iv 6, 57
Tko jede moje tijelo i pije moju krv ostaje u meni i ja u njemu, kaže Gospodin.

Antíphona ad communiónem	Pričesna pjesma
Io 6, 57 Qui mandúcat meam carnem, et bibit meum sánguinem, in me manet, et ego in eo, dicit Dóminus.	Iv 6, 57 Tko jede moje tijelo i pije moju krv ostaje u meni i ja u njemu, kaže Gospodin.

Postcommúnio Popričesna
Orémus.
Grátia tua nos, quaésumus, Dómine, non derelínquat: quae et sacrae nos déditos fáciat servitúti, et tuam nobis opem semper acquírat.
Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.
Pomolimo se.
Neka nas tvoja milost, molimo Gospodine, ne ostavi, nego nas učini odanima svetoj službi i uvijek nam pribavlja tvoju pomoć.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Postcommúnio	Popričesna
Orémus. Grátia tua nos, quaésumus, Dómine, non derelínquat: quae et sacrae nos déditos fáciat servitúti, et tuam nobis opem semper acquírat. Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.	Pomolimo se. Neka nas tvoja milost, molimo Gospodine, ne ostavi, nego nas učini odanima svetoj službi i uvijek nam pribavlja tvoju pomoć. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Na misama ferija u vremenu korizme i muke molitva nad narodom:

Orátio super pópulum Molitva nad narodom
Orémus.
Humiliáte cápita vestra Deo.
Adésto, Dómine, fámulis tuis, et perpétuam benignitátem largíre poscéntibus: ut iis, qui te auctóre et gubernatóre gloriántur, et congregáta restáures, et restauráta consérves.
Per Dóminum nostrum Iesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.
Pomolimo se.
Prignite pred Bogom svoje glave.
Budi uz sluge svoje, Gospodine, i udijeli neprestanu blagonaklonost onima koji te mole, da onima što se ponose tobom kao stvoriteljem i upraviteljem obnoviš što su sakupili i čuvaš što si obnovio.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.