Bogoslovija FSSP-a u Wigratzbadu
S obzirom da su vjernici u Hrvatskoj dobro povezani s FSSP-om, odlučili smo vam pobliže prikazati kako izgleda svećenička formacija unutar dvaju njihovih bogoslovija, u njemačkom Wigratzbadu i američkom Dentonu. Počet ćemo s onom nama bližoj, u Wigratzbadu. U drugom članku reći ćemo nešto više o uvjetima i mogućnostima upisa u FSSP-ove bogoslovije.
Povijest bogoslovije
Međunarodna bogoslovija u Wigratzbadu nalazi se blizu granice s Austrijom i Švicarskom, nadomak Bodenskog jezera. Već i prije dolaska Bratstva Wigratzbad je bio poznat kao hodočasničko središte. Nakon utemeljenja FSSP-a 1988., utemeljitelji su tražili prikladan prostor za kuću svećeničke formacije, a vrlo brzo ih je primio augsburški biskup Josef Stimple. Te iste godine smjestili su se u Wigratzbadu, a ubrzo je dvadesetak bogoslova započelo sa studijem. Od samoga početka studij je bio podijeljen u dvije jezične skupine, njemačku i francusku, a tako je ostalo do današnjeg dana, iako se sve češće spominje osnivanje nove bogoslovije u Francuskoj. Rado viđeni gosti u Wigratzbadu bili su kardinali Mayer, Ratzinger, Gagnon i Stickler.
Inicijalni smještaj u centru za hodočasnike brzo je postao pretijesan za sve kandidate i počelo se razmišljati o proširenju kapaciteta. Krenulo se u izgradnju zgrade u neposrednoj blizini svetišta koja bi služila isključivo potrebama bogoslovije. Nova zgrada je otvorena u jesen 2000., a blagoslovio ju je kardinal Hoyos. Trenutno je u bogosloviji smješteno preko 60 mladića iz Njemačke, Francuske i mnogih drugih zemalja Europe, ali i drugih kontinenata. Radosni smo što se među bogoslovima u Wigratzbadu nalazi i jedan Hrvat, koji nas je pobliže upoznao s životom u ovoj bogosloviji FSSP-a.
Život u bogosloviji
Ovdje možete pogledati jedan kratki film o bogosloviji u Wigratzbadu. Više o ovoj bogosloviji reći će vam vlč. Roland Weiss (FSSP).
(ako vam se prilikom prikaza ne pojavljuju hrvatski podnapisi, potrebno ih je uključiti u postavkama)
Jedan dan u životu bogoslova
Ako ste se ikad zapitali kako izgleda jedan dan u životu tradicionalnog bogoslova, dat ćemo vam kratki prikaz dnevnog rasporeda jednog bogoslova u Wigratzbadu. On je oblikovan u pažljivo odmjerenoj ravnoteži molitve, studiranja, rada i razonode. S obzirom na strogoću, on nalikuje na vojnički režim, no bespredmetno je raspravljati koliko je to zapravo korisno za mladiće.
Molitveni život tradicionalnog bogoslova, a kasnije i svećenika neraskidivo je vezan uz molitvu brevijara (časoslova). Valja napomenuti da se prije koncilskih promjena molitva časoslova vezala pod grijeh, odnosno, svećenik koji svakoga dana ne bi izmolio propisane molitve brevijara time bi počinio teški grijeh. Po ovome je vidljivo kolika se pozornost nekada poklanjala molitvi svećenika. Kako to izgleda nakon postkoncilskih promjena? Usporedbe radi, istraživanje koje je u Njemačkoj 2015. naručila njihova Biskupska konferencija pokazalo je da tek 58 % tamošnjih svećenika izmoli barem jednu molitvu dnevno, što daje zastrašujuću brojku od 42 % svećenika koji uopće ne mole. No, vratimo se tradicionalnim bogoslovima u Wigratzbadu.
Ovako izgleda njihov dnevni raspored:
06:00 – Ustajanje
06:25 – Laude* + razmatranje + sveta Misa
08:00 – Doručak (fakultativno)
08:40 – Nastava/predavanje:
I.) 8.40 – 9.25
II.) 9.30 – 10.15
III.) 10.25 – 11.10
IV.) 11.15 – 12.00
12:15 – Sexta
12:30 – Ručak, a nakon ručka slobodno vrijeme/rekreacija do 14.00 sati
14:20 – Nastava/predavanje (na pojedine dane)
V.) 14.20 – 15.05
VI.) 15.10 – 15.55
16:00 – Pauza za kavu ili manji obrok
16:15 – Slobodno vrijeme za učenje
18:00 – Molitva za bogoslove prve godine, ostali imaju fakultativno vrijeme
18:30 – Vespere (18.15 Vespere s procesijom)
19:00 – Večera, nakon večere slobodno vrijeme/rekreacija do 20.10 sati
20:15 – Kompletorij (ponedeljkom i četvrtkom duhovni nagovor jednog od svećenika), nakon Kompletorija vlada tišina, dakle razgovor je zabranjen
22:00 – Spavanje, gašenje svjetla
* više o rasporedu Rimskog brevijara tj. o kanonskim urama možete pročitati ovdje:
Dodatne napomene vezane uz tjedni raspored
Subutom i nedjeljom nema nastave. Nedeljni raspored je nešto drugačiji, ali ne bitnije. Srijedom popodne je slobodno vrijeme za izlazak (oko 5 sati), radi kupovine nužnih stvari.
Svaki bogoslov ima obavezu svaki dan izmoliti barem jednu krunicu, 20 minuta čitati Sveto pismo i 20 min. čitati jednu duhovnu knjigu (crkveni oci, sveci itd.). Bogoslovi na prvoj godini studija moraju izabrati jednog svećenika-duhovnika (duhovnog “vodiča”) i svaki tjedan mora ići kod njega na ispovijed. Bogoslovi prve godine smiju koristiti internet samo 30 minuta tjedno. Zabranjeno je posjedovanje mobitela sa sim karticom. Računalo je odobreno tek od druge godine studija. Kada bogoslov želi telefonirati, može to učiniti preko telefona u bogosloviji, ali samo u vrijeme rekreacije.
Dužnosti u kući su različite. Neki rade u vrtu, neki u biblioteci, neki u veš-kuhinji, a neki na čisćenju kuće. Bogoslovi se po posebnom tjednom rasporedu raspoređuju na pranje posuđa, postavljanje pribora za jelo ili posluživanje tijekom jela.
Bogoslovi tijekom godine više puta imaju dulje duhovne vježbe i dane u totalnoj tišini, kao na primjer prije velikih blagdana.
Galerija
Nastavak: Svećenička formacija u Svećeničkom bratstvu sv. Petra (2)
