Što je Društvo za promicanje tradicionalne Mise “Benedictus”?
Društvo za promicanje tradicionalne Mise “Benedictus” (ili skraćeno Društvo Benedictus) je udruga građana koja promiče služenje mise prema izvanrednom obliku rimskog obreda i u tu svrhu pomaže u organizaciji takvih misa, putem predavanja i izdavačke djelatnosti podučava i informira zainteresirane katolike i širu javnost o značenju tradicionalne katoličke liturgije.

Tradicionalna Misa

Kakva je to misa?

To je misa kako je služena do liturgijskih promjena nakon 2. vatikanskog sabora. Poznata je i po nazivu tridentska misa jer je papa Pio V. nakon tridentskog koncila 1570. godine izdao misal koji kodificira obred kako se već stoljećima prije toga slavio u Rimu. Ustvari taj obred potječe iz apostolskih vremena te se tisućgodišnjim organskim rastom iz njega razvio do oblika koji je došao do naših dana.

Dakle, to je latinska misa?
Iako je neki zovu i latinska misa, to nije sasvim ispravno jer se i “nova misa” može služiti na latinskom (kao što to primjerice čine neke redovničke zajednice). Usto, i “stara misa” nije svuda bila služena na latinskom iako je tako bilo na golemoj većini mjesta. U nekim hrvatskim krajevima, a posebno u priobalju služena je na staroslavenskom jeziku i misali su bili pisani glagoljicom, pa se u tom slučaju nazivala glagoljaškom misom.

Kako je onda trebamo zvati?
Papa Benedikt XVI. u dokumentu pod nazivom Summorum Pontificum iz 2007. godine kojim omogućuje slobodnije slavljenje takve mise zove je misa prema izvanrednom obliku rimskog obreda ili misa prema misalu bl. Ivana XXIII. Misu koju poznaje velika većina katolika zapadnog obreda (rimokatolika) on naziva misom prema redovitom obliku rimskog obreda ili misom prema misalu pape Pavla VI. S obzirom da bi bilo nepregledno i zamorno svaki puta pisati ove dugačke nazive, mi ćemo radi jednostavnosti govoriti o tradicionalnoj misi i novoj misi, ne podrazumijevajući pri tome baš sva značenja ovakvih naziva.

Zar nije tradicionalna misa ukinuta?
Tradicionalna misa nije nikada ukinuta. Iako je njezino slavljenje bilo znatno ograničeno i otežano nakon uvođenja nove mise, ipak su pape Pavao VI. i Ivan Pavao II. uviđali da postoje pojedinci i skupine privržene tom prijašnjem obredu i dopuštali da se u nekim slučajevima služi tradicionalna misa. Konačno je papa Benedikt XVI. znatno proširio mogućnost služenja i prisustvovanja tradicionalnoj misi svojim motuproprijem (tako se naziva dokument izdan po vlastitom nahođenju, a ne preko primjerice neke kongregacije) Summorum Pontificum. Evo nekoliko bitnih rečenica iz tog dokumenta i pisma kojim ga je papa popratio:
Čl. 1. … Rimski misal koji je odobrio sveti Pio V. a ponovno izdao blaženi Ivan XXIII. ima se smatrati izvanrednim izričajem … »pravila molitve« Crkve te mu je zbog njegove časne i drevne uporabe potrebno iskazivati dužno poštovanje. … Prema tome, dopušteno je, u smislu izvanrednoga oblika crkvene liturgije, slaviti Misnu Žrtvu prema tipskome izdanju Rimskoga misala koji je objavio blaženi Ivan XXIII. godine 1962. i koji nikada nije bio ukinut. …

Čl. 2. U Misama koje se slave bez prisustva naroda, svaki katolički svećenik latinskoga obreda, biskupijski ili redovnički, može se služiti … Rimskim misalom koji je izdao blaženi papa Ivan XXIII. godine 1962. … Za to slavljenje … svećeniku nije potrebno nikakvo dopuštenje, niti od Apostolske Stolice, niti od vlastitoga Ordinarija.

Čl. 4. Na slavlja svete Mise o kojima se govori u čl. 2, mogu se pripustiti, obdržavajući pravne odredbe, također vjernici koji to sami zatraže.

Čl. 5. § 1. U župama u kojima je trajno prisutna skupina vjernika privrženih ranijoj liturgijskoj tradiciji, neka župnik rado iziđe ususret njihovoj molbi za slavljenjem svete Mise prema obredu Rimskoga misala objavljenoga 1962. godine…

§ 2. Slavljenje svete Mise prema Misalu blaženoga Ivana XXIII. može se održavati običnim danima u tjednu; a nedjeljom i blagdanom se također može održati jedno takvo slavlje.

§ 3. Vjernicima i svećenicima koji to zatraže, neka župnik dopusti slavljenje u ovome izvanrednom obliku također u posebnim prilikama, kao što su ženidbe, sprovodi ili prigodna slavlja, na primjer hodočašća….

§ 5. U crkvama koje nisu niti župne niti samostanske, davanje dopuštenja za navedene slučajeve spada na rektora crkve.

Čl. 7. Ako neka skupina vjernika-laika, o kojoj se govori u čl. 5 § 1, ne može dobiti ono što moli od župnika, neka o tome izvijesti dijecezanskoga biskupa. Biskupa se usrdno moli da iziđe ususret njihovoj želji. Ukoliko se on ne može pobrinuti za takvo slavljenje, neka se slučaj izloži Papinskome povjerenstvu »Ecclesia Dei«.

Čl. 8. Biskup koji želi udovoljiti ovakvim molbama vjernika-laika, a to mu zbog različitih razloga nije moguće, može o toj stvari izvijestiti Papinsko povjerenstvo »Ecclesia Dei«, koje će mu dati savjet i pomoć.

Čl. 9. § 1. Isto tako, župnik može nakon zreloga promišljanja udijeliti dopuštenje za upotrebu starijega obrednika za podjeljivanje sakramenata krštenja, ženidbe, pokore i bolesničkoga pomazanja, ako to preporučuje dobro duša.

§ 2. Ordinarijima se odobrava mogućnost slavljenja sakramenta svete Potvrde prema starome Rimskom pontifikalu, ako to preporučuje dobro duša. …

***

… Što se tiče uporabe Misala iz 1962. godine kao izvanrednoga oblika misne liturgije, želim skrenuti pozornost na činjenicu da taj Misal s pravnoga stanovišta nikada nije bio dokinut i da je stoga načelno uvijek ostao dopuštenim. U trenutku uvođenja novoga Misala nije se smatralo nužnim izdavati posebne odredbe za možebitnu uporabu prijašnjega Misala. Vjerojatno se pretpostavljalo da će se raditi o malobrojnim izdvojenim slučajevima koji će se, jedan po jedan, rješavati na pojedinim mjestima. Međutim, ubrzo se nakon toga ustanovilo da nije malen broj onih koji su ostali snažno privrženi tome obliku rimskoga obreda koji im je od djetinjstva prirastao srcu.

… Neposredno nakon Sabora moglo se pretpostavljati da će se potraživanje Misala iz 1962. ograničiti samo na stariji naraštaj koji je uza nj odrastao, no u međuvremenu je postalo jasno da i mladi otkrivaju ovaj liturgijski oblik, osjećaju njegovu privlačnost i u njemu pronalaze oblik koji im je osobito prikladan za susret s Otajstvom Presvete Euharistije. Tako se pojavila potreba za jasnijom pravnom regulativom, što se u vrijeme Motuproprija iz 1988. godine još nije moglo predvidjeti. Ove odredbe također imaju svrhu osloboditi biskupe dužnosti da uvijek iznova promišljaju kako treba odgovoriti u različitim prilikama.

… U povijesti liturgije postoji rast i razvoj, ali nema raskida. Ono što je prijašnjim naraštajima bilo sveto, to i ostaje i za nas sveto i veliko, te se ne može najednom potpuno zabraniti ili čak proglasiti štetnim. Svima nam je na korist očuvati bogatstvo koje je izraslo u vjeri i molitvi Crkve, te mu dodijeliti zasluženo mjesto.

Zašto želite sudjelovati u tradicionalnoj misi i zašto ju promičete?
Djelomično vam je na to odgovoreno prethodnim citatom iz pisma pape Benedikta XVI. Puni bi odgovor zahtijevao opširno i detaljno razlaganje, ali evo skraćene verzije. Tradicionalna misa sadrži u sebi najsvetije i najvrednije što nam je zapadna kršćanska tradicija predala. Ona je temelj sve zapadne liturgije, ali i kulture, od veličanstvenih crkava do najljepših glazbenih i likovnih djela sakralnog karaktera. Ali, još mnogo više od toga, tradicionalna misa na neusporediv način izražava euharistijsko otajstvo kršćanske vjere: ona je posadašnjenje i uprisutnjenje Kristove otkupiteljske žrtve na križu, savršeni odgovor na njegovu zapovijed na Posljednjoj večeri: “Ovo činite meni na spomen.”, slika i predokus vječnog slavlja u kojem se anđeli i svetci klanjaju i hvale Boga.

Zar nije i nova misa isto to?
Svaka valjano slavljena misa ima beskonačnu i nemjerljivu vrijednost. Ipak, i vlastite karakteristike obreda, ali i konkretna životna stvarnost njegove upotrebe te, dakako, raspoloživost sudionika bogoštovnih čina utječu na njezine plodove. U tom smislu katolici privrženi tradicionalnoj liturgiji smatraju da im ona pruža bogatije i veće plodove.

Da li Društvo Benedictus osporava valjanost novoj misi?
Ne. Misa služena prema propisima redovitog oblika rimskog obreda je valjano služena misa.

Znači, vi osjećate veću privrženost tradicionalnoj misi?
Ne radi se tu samo o osjećajima, ali ako vam je draže, možete se i tako izraziti.

Zašto se vraćati na stare, nadiđene oblike poput okretanja leđa prema narodu, govorenja na mrtvom jeziku koji većina vjernika ne razumije, zadržavanje gesta koje ništa ne znače modernom čovjeku ili primjerice klečečeg primanja pričesti poput robova, a ne sinova Uskrsnuća?
U vašem pitanju sadržano je mnogo klišeja kojima se nastojalo ocrniti tradicionalnu misu. Odgovaramo ukratko na njih:
(uskoro će biti dopunjeno)

Želite li vi ukinuti nove mise i uvesti svuda tradicionalnu mise?
Ne. Naš cilj je omogućiti svima koji žele slušati (prisustvovati / sudjelovati) tradicionalnu misu da to mogu.

Gdje se mogu više informirati o tradicionalnoj misi?
Započnite od stranice Tradicionalna Misa i ondje navedenih poveznica.

Članstvo u Društvu

Tko može postati član Društva?
Član Društva Benedictus može postati svaki katolik koji prihvaća ciljeve Društva.
Pri tome se za redovno članstvo traži da je pristupnik punoljetan, a zakon traži i poslovnu sposobnost. Za članstvo u podmlatku primaju se maloljetne osobe uz suglasnost roditelja ili staratelja.

Ako netko prihvaća ciljeve Društva i želi promicati tradicionalnu Misu ili neke uz nju vezane stvari (kao npr. gregorijansko pjevanje), a nije katolik, može li on ipak postati član Društva?
Ne. Takvoj osobi bismo predložili da upozna Katoličku Crkvu i postane njezinim članom. Ipak, Društvo će na različitim projektima rado surađivati sa svim ljudima koji u jednom ili više aspekata dijele njegove ciljeve i interese.

Može li i osoba koja nema hrvatsko državljanstvo postati član Društva?
Nema nikakvih zapreka da strani državljanin koji razumije i prihvaća osnovne odrednice Društva postane njegovim članom.

Što je sa sjemeništarcima, bogoslovima, klericima?
Društvo je građanska udruga i gore navedene kategorije mogu pristupiti pod jednakim uvjetima kao i ostali. Ipak, trebaju imati na umu da neke osobe u crkvenoj hijerarhiji ne gledaju s naklonošću na tradicionalnu misu. Iako Društvo strogo poštuje i čuva privatnost svojih članova, ipak postoji mogućnost da crkvene osobe koje se učlane u Društvo snose zbog toga negativne posljedice. Odluka o prijavi za članstvo ostaje na svakom ponaosob, a Društvo će bez obzira na formalno članstvo rado izaći ususret osobama u tim staležima i podržati njihove interese za tradicionalnom misom.

Mogu li i katolici koji ne priznaju valjanost nove mise ili imaju sedevakantističke stavove pristupiti u Društvo?
Jedna od temeljnih odrednica svakog katolika, pa tako i Društva Benedictus u cjelini, je vjernost Papi i mjesnom biskupu. To znači da unatoč širokom spektru mogućih mišljenja sadašnjih i budućih članova Društva, navedeni stavovi nisu prihvatljivi.

Kako ćete provjeravati je li netko katolik i prihvaća li ciljeve Društva?
Te podatke potvrđuje dotična osoba svojim potpisom na pristupnici u Društvo. Namjerno unošenje neistinitih informacija je osnova za isključenje iz Društva.

Koje su obaveze članova Društva?
Detaljnije o pravima i obvezama članova pogledajte u Statutu. Članove potičemo da se angažiraju na različite načine u radu Društva, prema njihovim mogućnostima i željama, te potrebama Društva. Predviđene pogodnosti za članove bit će npr. popust pri kupovanju izdanja Društva, prednost u prijavljivanju na radionice itd. Ipak, osnovni smisao članstva je upravo u davanju podrške ciljevima Društva. Minimalna obaveza članova je plaćanje godišnje članarine. Time članovi praktično potvrđuju da im Društvo i njegova uloga nešto znači.

Koliki je iznos godišnje članarine i kako ju platiti?
Za redovne članove članarina koju treba platiti tijekom kalendarske godine je 50 kuna, a za članove podmlatka 30 kuna.
Članarina se uplaćuje na žiro račun Društva:

Društvo Benedictus
Lašćinska cesta 42, Zagreb
2402006-1100591166
(IBAN HR4124020061100591166)

Polje za model možete ostaviti prazno, a u poziv na broj možete upisati vaš članski broj ili datum uplate. Za uplate iz inozemstva pogledajte detaljnije podatke o Društvu.

Kako mogu financijski pomoći Društvu?
Sve uplate možete izvršiti na žiro račun Društva:

Društvo Benedictus
Lašćinska cesta 42, Zagreb
2402006-1100591166
(IBAN HR4124020061100591166)

Za uplate iz inozemstva pogledajte detaljnije podatke o Društvu.
Napominjemo da će biti strogo nadzirano da se ta sredstva koriste samo na dopuštene načine i da se redovito polaže javno dostupan izvještaj o primljenim i utrošenim sredstvima.

Kako se učlaniti u Društvo?

Što trebam napraviti da bih se učlanio u Društvo?
Ako ste punoljetni katolik koji prihvaća ciljeve Društva, ispunjavate pristupnicu za redovno članstvo.
Ako ste maloljetni katolik (< 18 godina starosti) koji prihvaća ciljeve Društva, ispunjavate pristupnicu za članstvo u podmladku.

Za otvaranje pdf datoteka možete koristiti primjerice besplatni program Adobe Reader.
Pristupnicu možete ispuniti na kompjuteru i onda je isprintati (otisnuti) ili pak isprintati, pa ispuniti čitljivim slovima. U oba slučaja koristite opciju “Page scaling: None” kod printanja. Ne zaboravite se potpisati, a u slučaju pristupanja u podmladak, potreban je i potpis roditelja ili staratelja.

Prerežite papir po sredini slijedeći naznačenu liniju. Desna strana ostaje vama kao podsjetnik.
Lijevu stranu zajedno s kopijom prednje strane osobne iskaznice šaljete na adresu:
Društvo Benedictus
Lašćinska cesta 42
10 000 Zagreb
(CROATIA)

Moram li ispuniti sva polja u pristupnici?
Dobro je da ispunite sva polja koja možete. Ali, ako primjerice ne koristite fiksni telefon, dotično polje možete ostaviti prazno, a upišete samo broj mobitela. Polja koja definitivno morate ispuniti su ime i prezime, email adresa, datum rođenja, OIB, adresa te potpis.

Što ako ne koristim elektroničku poštu?
S obzirom da je elektronička pošta (email) osnovni način komunikacije i informiranja u Društvu, savjetujemo vam da, ako je ikako moguće, otvorite email adresu (npr. besplatno na servisu gmail) ili da upišete adresu osobe koja vas može i želi obavještavati o elektroničkoj pošti poslanoj od strane Društva. Ako vam ove opcije nikako ne odgovaraju, označite kućicu “ne koristim elektroničku poštu”. U tom slučaju možete za najvažnije poslove Društva kao što su izbori u Tijela Društva koristiti običnu poštu, ali morate naći druge načine da se informirate o događanjima u Društvu (npr. preko drugih članova Društva ili poslije tradicionalne mise).

Zašto vam je potrebna kopija moje osobne iskaznice?
Isključivo kako bismo provjerili istinitost upisanog imena i prezimena te godišta i tako eliminirali lažne prijave u članstvo. Ako vam taj zahtijev predstavlja veliku muku, možete kontaktirati Predsjednika ili Zamjenika predsjednika Društva nakon tradicionalne mise i oni će preuzeti vašu pristupnicu samo uz uvid u osobnu iskaznicu bez potrebe za kopiranjem.

Što šalju strani državljani, a što pristupnici u podmladak koji još nemaju osobnu iskaznicu?
Strani državljani šalju kopiju sličnog dokumenta iz svoje matične države, a pristupnici u podmladak neki dokument koji sadrži najvažnije informacije (npr. domovnica) ili kopiju osobne iskaznice roditelja ili staratelja.

Jesu li moji osobni podatci s pristupnice sigurni?
Sve osobe koje dobiju uvid u vaše osobne podatke, a to su najvjerojatnije samo Predsjednik, Zamjenik predsjednika i Tajnik držat će ih u maksimalnoj razboritoj zaštiti u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Mi poštujemo vašu privatnost i povjerenje.

Što ako nakon učlanjenja trebam izmijeniti neke podatke?
Potičemo sve članove da prijave promjenu podataka koje su upisali u pristupnicu. Posebno je to važno za email adresu. Sve promjene trebate poslati na email adresu drustvobenedictus@gmail.com isključivo sa zadnje prijavljene email adrese (dakle, one zapisane na pristupnici).

Tijela Društva

Tko zastupa Društvo Benedictus?
Prema Statutu, Društvo zastupaju Predsjednik i Zamjenik predsjednika. Na sjednici Skupštine Društva 17. ožujka 2018. godine na te dužnosti izabrani su:
Igor Jurić – Predsjednik Društva
Marko Banek – Zamjenik predsjednika Društva

Tko može službeno govoriti u ime Društva?
U ime Društva mogu službeno govoriti samo ovlašteni zastupnici Društva, dakle Predsjednik, Zamjenik predsjednika i eventualno osoba koju su oni izričito ovlastili. No i oni mogu govoriti službeno u ime Društva samo kada to izričito spomenu i kada se njihove izjave tiču područja kojima se Društvo bavi.

Je li nešto što sam pročitao na nekom blogu, forumu itd. službeni stav Društva Benedictus?
Ne, ukoliko nije izričito takvim proglašeno od ovlaštenih zastupnika Društva koji su se tako predstavili i za koje imate razumnu sigurnost da to doista jesu. Sve ostalo je privatno mišljenje.

Razno

Tko su nebeski zaštitnici Društva Benedictus?
Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu častimo kao glavnu zaštitnicu Društva, a suzaštitnici su sveti Benedikt, sveti Ćiril i Metod te blaženi Augustin Kažotić.