Riznica crkvene Tradicije

Za svetu službu određeno je posvećeno posuđe. Oni dijelovi posuđa, koji dolaze u doticaj sa svetim Tijelom i svetom Krvi Gospodinovom, od zlata su ili barem od dobro pozlaćenoga srebra.

Liturgijska mjesta su ona mjesta, zgrade i prostorije, koje su posvećene ili blagoslovljene za službu Božju i za ukop vjernih pokojnika. To su crkve, kapele i groblja.

U Starom Zavjetu odredio je sam Bog posebno odijelo za Božju službu. U Novom Zavjetu propisuje Crkva liturgijsko ruho. Današnje liturgijsko ruho razvilo se iz svjetovnoga grčkog i rimskog odijela. Kršćanstvo je dalo tom ruhu posebno značenje.

Ovdje možete naći kratak povijesni pregled glagoljaške Mise na području Hrvatske. Rimsko-slavenska liturgija u Hrvatskoj svoje podrijetlo vuče vjerojatno još iz 880. godine, a u našu zemlju donio ju je apostol Slavena, Sv. Metod.

Crkva je uvijek na koljenima i moli se. Svoje molitve združuje s Isusovom žrtvom u sv. Misi. Zato su joj u ruci uvijek molitvene knjige. Daje ih u ruke svojim svećenicima, koji se mole u ime Crkve. Za službu Božju određene su posebne knjige, od crkvene oblasti odobrene.

Crkvena godina predočuje glavna djela Kristova, po kojima smo spašeni. Kako je Sunce osnova diobe za građansku godinu, tako je Isus Krist, sunce kršćanstva, njegov život i djelovanje osnova, po kojem je razdijeljena crkvena godina.

Terminom „glagoljaško pjevanje“ obično se smatra svo ono pučko pjevanje (kolektivno i pojedinačno) što je u svojim počecima proizašlo iz liturgijskog pjevanja na staroslavenskom jeziku i crkvenoslavenskom hrvatske redakcije, postepeno se u toku razvoja oblikovalo u liturgijsko pjevanje zapadnog obreda na živom hrvatskom jeziku, a u napjevima pored elemenata gregorijanskog korala usvojilo i karakteristike svjetovnog vokalnog glazbenog folklora onih geografskih područja na kojima se razvijalo.

Glagoljaški ili rimsko-slavenski obred je ona liturgija koja je rimska po ceremonijama, a slavenska po jeziku. Zovemo ju glagoljaška, jer su njene liturgijske knjige pisane glagoljaškim pismom, koje zovemo glagoljica.