Papa Lav XIV. uputio je poruku Francuskoj biskupskoj konferenciji u povodu njezina proljetnog plenarnog zasjedanja u Lourdesu, ohrabrivši biskupe da ustraju u obrani katoličkog odgoja i obrazovanja, ostanu odlučni u suočavanju sa zlostavljanjima te promišljaju načine prihvaćanja zajednica privrženih tradicionalnom obredu (Vetus Ordo).
Na početku proljetnoga plenarnog zasjedanja francuske je biskupe pozdravio papa Lav XIV. u poruci koju je potpisao kardinal državni tajnik Pietro Parolin.
U središtu Papine poruke bile su tri teme: katoličko obrazovanje, zlostavljanja i liturgija. Upravo će one obilježiti rasprave francuskih biskupa tijekom četverodnevnoga zasjedanja u marijanskom svetištu u Lourdesu.
Obrana katoličkog obrazovanja
Govoreći o katoličkom obrazovanju, papa Lav XIV. osvrnuo se na ozračje trajne zabrinutosti javnosti zbog nedavnih skandala povezanih sa zlostavljanjima u odgojno-obrazovnim ustanovama. Priznao je da postoji „ozračje rastuće neprijateljskosti“, ali je istodobno pozvao na ustrajnost u obrani katoličkoga školstva. Posebno je naglasio potrebu da se njegov kršćanski identitet, njegovo samo opravdanje i smisao postojanja, sačuva „odlučno“, uz istodobno promicanje otvorenosti i poštovanja prema uvjerenjima svih.
Zlostavljanje maloljetnika
Druga velika tema poruke odnosi se na zlostavljanje maloljetnika. Crkva u Francuskoj već dulje vrijeme ulaže napore kako bi se suočila s tom krizom, osobito od osnutka Neovisnog povjerenstva za seksualna zlostavljanja u Crkvi (CIASE) 8. veljače 2019., svega nekoliko tjedana prije vatikanskoga sastanka koji je sazvao papa Franjo. Na tom je susretu papa Franjo istaknuo „dužnost Crkve da pažljivo sluša“ „prigušeni, tihi vapaj“ žrtava.
Nastavljajući u istom smjeru, papa Lav XIV. pozvao je francuske biskupe da i dalje slušaju žrtve i skrbe za njih, naglasivši potrebu za dugoročnim preventivnim mjerama te za pružanjem Božjega milosrđa svima. U tom je kontekstu dodao da „svećenici krivi za zlostavljanje ne bi smjeli biti isključeni iz toga milosrđa, nego trebaju biti predmet vašega pastoralnog promišljanja“.
Istodobno je francuskim biskupima uputio riječi ohrabrenja i obnovio svoje povjerenje u njih, priznajući da su mnogi među njima bili „duboko pogođeni“ posljedicama zlostavljanja koja su počinili neki članovi klera.
Liturgija i tradicionalna Misa
Na kraju se Papa osvrnuo i na pitanje kojemu, kako je istaknuo, posvećuje „osobitu pozornost“: na sve veći broj zajednica privrženih starom obredu (Vetus Ordo), odnosno slavljenju svete Mise na latinskome po liturgiji koja je bila u uporabi prije Drugoga vatikanskog sabora.
Papa Lav XIV. pritom je izrazio zabrinutost da bi ovakva situacija mogla otvoriti „bolnu ranu unutar Crkve glede slavljenja Mise“, koju je opisao kao „sam sakrament jedinstva“. Ako je Crkva majka koja skrbi za svoju djecu, rekao je Papa, tada mora liječiti rane i naučiti promatrati druge „s obnovljenim razumijevanjem i većom osjetljivošću“.
Zato je pozvao biskupe da, uz pomoć Duha Svetoga, traže „konkretna rješenja“ koja će velikodušno uključiti one koji su iskreno privrženi starom obredu, ostajući pritom vjerni smjernicama Drugoga vatikanskog sabora.
Jasni znakovi nade
Premda ne prešućuje „teška vremena“ s kojima se Crkva danas suočava, papa Lav XIV. ukazuje i na „znakove nade i Božje prisutnosti u ljudskim srcima“. Jedan od takvih znakova vidi u znatnom porastu broja katekumena tijekom posljednjih deset godina.
Francuska biskupska konferencija uskoro će objaviti broj kandidata koji će primiti krštenje na vazmenom bdjenju 4. travnja, no već sada se čini da će se uzlazni trend nastaviti i tijekom 2026. godine. Godine 2025. bilo je 17 800 katekumena, a ove bi godine njihov broj mogao premašiti 20 000.
Taj podatak svjedoči o obnovljenom duhovnom zanimanju, premda ga treba promatrati u širem kontekstu više od dvadeset godina smanjivanja broja zahtjeva za krštenje.
Jean-Charles Putzolu
Izvor: Vatican News
