Svake godine, od 2012. nadalje, u sklopu međunarodnog hodočašća “Summorum Pontificum” u Rimu se okupljaju vjernici, svećenici, redovnice i redovnici iz cijelog svijeta. Njihov je cilj biti dio nove evangelizacije svjedočeći i živeći svoje poslanje putem tradicionalnog oblika rimskog obreda svete Mise.
Tijekom trodnevnog hodočašća, sudionici imaju priliku svjedočiti vječnoj mladosti tradicionalne rimske liturgije. U petak se hodočasnici okupljaju na svečanim pontifikalnim Vesperama. U subotu, nakon euharistijskog klanjanja i procesije ulicama središta Rima, u bazilici sv. Petra služi se svečana pontifikalna Misa. Hodočašće završava u nedjelju, na blagdan Krista Kralja, Misama zahvalnicama.
Ovo je četrnaesto takvo hodočašće, trajalo je od 24-26. listopada. Ove godine bilo je vrlo posebno, prvenstveno zato jer se događalo u sklopu Jubilarne 2025. godine. Ali drugi važan razlog bio je taj što je hodočašće ponovno uključivalo pontifikalnu (biskupsku) svetu Misu po tradicionalnom rimskom obredu u bazilici sv. Petra.
Nakon što je pokojni papa Franjo zadnje tri godine otežavao ili čak onemogućavao slavljenje tradicionalne Mise za hodočasnike (2022. nije dozvolio pontifikalnu Misu, već samo svečanu pjevanu, dok 2023. i 2024. uopće nije dozvolio slavljenje tradicionalne Mise u Bazilici sv. Petra kao ključan dio hodočašća). Nakon motuproprija Traditiones Custodes pape Franje iz 2021. u Bazilici je slavljenje tradicionalne Mise dozvoljeno samo u maloj kapelici kripte blizu groba sv. Petra, ispočetka u kapelici Clementini, a kasnije u kapelici Madonna della Bociatta (u koje stane jedva dvadesetak vjernika). No, papa Lav XIV. uslišio je molbu kardinala Raymonda Lea Burkea i dozvolio je povratak pontifikalne tradicionalne Mise u baziliku sv. Petra. Vjeruje se da je to bila papina gesta pomirenja, nakon što se pod njegovim prethodnikom godinama vrlo loše postupalo s vjernicima privrženim tradicionalnom obredu.
Ovogodišnje „Ad Petri Sedem“ hodočašće okupilo je impresivan broj hodočasnika, njih preko pet tisuća, osobito uzme li se u obzir da su došli sa svih strana svijeta. Među njima se nalazila i skupina hrvatskih vjernika, kako iz domovine, tako i iz inozemstva. Hodočašće je odjeknulo i u većini svjetskih medija, uključujući i National Catholic Registry, Associated Press, The Catholic Herald, New York Times, Washington Post, America Magazine, dok su od domaćih crkvenih medija vijest prenijeli IKA i Bitno.net.
Premda ova vijest nije strogo vezano za hodočašće, u isto vrijeme u Rimu se održavala i opća skupština međunarodnog udruženja Una Voce (FIUV), krovne organizacije katoličkih udruženja vezanih za tradicionalnu Misu. Tom prigodom, prisutni delegati saslušali su izvještaje članica saveza, među kojima je bila i hrvatska delegacija Društva Benedictus. Na skupštini je novi mandat za vođenje FIUV-a dobio dosadašnji predsjednik, dr. Joseph Shaw, čelnik Latin Mass Society of England.
Ovogodišnje hodočašće “Summorum Pontificum” započelo je u petak navečer na blagdan sv. Rafaela arkanđela pontifikalnim Vesperama u bazilici sv. Lovre u Lucini, koje je predvodio bolonjski kardinal Matteo Maria Zuppi, a asistirali su mu svećenici Instituta Dobrog Pastira. Nažalost, zbog nepredviđenih organizacijskih okolnosti Vespere se nisu kao dosadašnjih 4-5 godina mogle smjestiti u u bazilici Santa Maria „ad Martyres“ (Panteon), a ponuđena (puno veća) crkva nalazila se daleko od centra grada, što bi otežalo dolazak hodočasnicima, pa je izbor pao na baziliku sv. Lovre. Ova bazilika ipak se pokazala pretijesnom za sve zainteresirane koji su je ispunili do zadnjeg mjesta, pa je tako povelik broj vjernika ostao ispred. Dobro raspoloženi kardinal Zuppi u svojoj propovijedi naglasio je važnost shvaćanja svete pričesti kao dara Duha Svetoga, koji potiče jedinstvo i ne čini nas „jednakima, niti jednolikima, već ujedinjenima i poslušnima Gospodinu“. Upozorio je da se pričesti ne pristupa pod „vlastitim uvjetima“ ili „samo ako ispunjava moja očekivanja“, jer tada to „ne bi bila pričest, već pogodnost, oportunizam“. Nakon Vespera, mnogi su dugo ostali u radosnom druženju ispred crkve.
Idućeg dana u podne, program je započeo molitvom svete krunice ispred crkve sv. Celza i Julijana, crkve o kojoj skrbi Institut Krista Kralja Velikog Svećenika (ICRSP). Nakon toga velika procesija (više od pet tisuća vjernika iz više od stotinu zemalja) krenula je put Bazilike sv. Petra, gdje se oko 15 sati dogodila kulminacija hodočašća, pontifikalna sveta Misa po tradicionalnom rimskom obredu koju je slavio kardinal Burke. Misi su prisustvovali i kardinali Brandmüller i Simoni, kao i nekadašnji čelnik (nažalost ukinutog) papinskog vijeća Ecclesia Dei mons. Pozzo, ali i stotine svećenika, redovnika i bogoslova. S obzirom da je Misa slavljena u subotu, uzet je misni obrazac Blažene Djevice Marije. U svojoj homiliji, koju ovdje možete pročitati u cijelosti, kardinal Burke izrazio je duboku zahvalnost i veliku radost radi povratka tradicionalne pontifikalne Mise u Baziliku sv. Petra, ali i radi velikog dara motuproprija Summorum Pontificum pape Benedikta XVI. Citiramo: “Napokon, ne smijemo propustiti zahvaliti Bogu za način na koji je ovaj časni oblik Rimskog obreda doveo mnoge do vjere i produbio život vjere onih koji su, možda po prvi put, otkrili njegovu neusporedivu ljepotu zahvaljujući disciplini utvrđenoj u Summorum Pontificum. Zahvaljujemo Bogu što po Summorum Pontificum cijela Crkva sve dublje razumijeva i sve više ljubi veliki dar Svete liturgije, koja nam je predana u neprekinutom nizu po Svetoj Predaji, po apostolima i njihovim nasljednicima. Po Svetoj liturgiji, u našem klanjanju Bogu „u duhu i istini“, naš Gospodin je s nama na najsavršeniji mogući način na ovoj zemlji. To je najuzvišeniji izraz našeg života u Njemu. Promatrajući sada veliku ljepotu obreda svete Mise, nadahnimo se i ojačajmo da tu ljepotu odražavamo u dobroti svagdanjeg života pod majčinskom brigom naše Gospe.”
Na kraju svete Mise dogodila su se dva vrlo upečatljiva trenutka, prvi, kada su se bazilikom prolomili stihovi antifone “Christus Vincit, Christus regnat” koju je pjevalo nekoliko tisuća grla, a drugi trenutak, kada se prisutnima sasvim nenadano obratio 97-godišnji “živi mučenik”, albanski kardinal Ernesto Simone (koji je robijao 18 godina u Hoxhinom kazamatu., a u tom periodu slavio je svetu Misu po tradicionalnom rimskom obredu po sjećanju, jer mu liturgijske knjige u zatvoru nisu bile dostupne). On je na latinskom izmolio tzv. egzorcizam sv. Mihaela (molitvu pape Lava XIII.), koja se u tradicionalnom rimskom obredu moli nakon svake tihe Mise. Ta molitva egzorcizma nosila je posebnu težinu, jer su se vrlo nedavno u Bazilici dogodila dva svetogrdna čina, prvo defile sodomitskih aktivista, a nedavno i ovaj žalosni slučaj, radi kojeg je nekoliko dana kasnije izvršen pokornički obred zadovoljštine.
Ugledni novinar Edward Pentin nakon pontifikalne Mise je istaknuo: “Procjenjuje se da je Misi prisustvovalo 3000 do 5000 hodočasnika, od kojih su mnogi bili mlade obitelji – broj toliko velik da je iznenadio organizatore i Vatikan, što je dovelo do toga da je nekim vjernicima bio onemogućen ulazak u baziliku i nisu mogli sudjelovati u Misi, iako su dužnosnici bazilike “činili sve što su mogli da ih ugoste”.
Idućega dana, na svetkovinu Krista Kralja, hodočašće je i svečano zatvoreno trima zahvalnim tradicionalnim Misama.
Prva, jutarnja Misa slavila se u bazilici sv. Ivana Krstitelja dei Fiorentini. Trojnu Misu slavio je vlč. Antoine Landais iz Instituta Krista Kralja Velikog Svećenika (ICRSP), koji je prije homilije podsjetio vjernike na posebnu povlasticu ove družbe apostolskog života papinskog prava, a to je da svaki vjernik koji na svetkovinu Krista Kralja pohodi Misu koju slave njihovi svećenici može dobiti potpuni oprost (uz ostale redovite uvjete). Nakon sv. Mise vjernici su se imali prilike družiti sa svećenicima i bogoslovima ICRSP-a, kao i dati svoj prilog za bogosloviju.
Druga, svečana Misa zatvaranja hodočašća slavljena je u u župnoj crkvi Presvetog Trojstva od hodočasnika kojom upravlja Svećeničko bratstvo sv. Petra (FSSP). Misu je celebrirao župnik, vlč. Brice Messionnier. Još jednom se kapacitet crkve pokazao premalen za toliki broj hodočasnika, pa ne samo da ih je velik broj ostao izvan crkve, nego su zbog velike količine vjernika, kako izvještava The Catholic Herald, u jednom trenutku u crkvi ostali bez hostija.
Treća sveta Misa koju je slavio preč. Joseph Hamilton, Rektor Papinskog Zavoda Domus Australia, održala se u crkvi Svete Ane pri Lateranu. Izvorno je Misu trebao celebrirati mons. Marco Agostini, službenik u Državnom tajništvu Sv. Stolice, ali mu je dva dana prije sv. Mise preminula majka za koju je slavio Svečani Rekvijem u Veroni i čiju dušu preporučamo u vaše molitve. Posebno ga spominjemo jer je uz njegovu pomoć i velikodušnost nekoliko Hrvata imalo veliku milost ministrirati na jutarnjim tradicionalnim Misama u kapeli Bazilike sv. Petra.
Time je ovogodišnje hodočašće uspješno i u velikoj zahvalnosti dragom Bogu privedeno kraju.
Veliko hvala dom Elviru Tabakoviću na prekrasnim fotografijama s hodočašća. Cijelu galeriju možete pogledati na ovoj poveznici. Fotografije s druge nedjeljne Mise preuzete su sa Facebook stranice župe Santissima Trinità dei Pellegrini. Ostale fotografije i snimke ustupilo je Društvo Benedictus.
Summorum Pontificum 2024.
Kao mali dodatak ovom izvješću, s obzirom da to nažalost iz tehničkih razloga nismo mogli učiniti prije, ovdje objavljujemo i izvješće s prošlogodišnjeg hodočašća (2024.) iz pera jednog hrvatskog vjernika:
Prošlog vikenda na blagdan Krista Kralja, više od tisuću katolika iz cijeloga svijeta okupilo se u Rimu na 13. hodočašću „Summorum Pontificum“ kako bi se divili ljepoti i dubini tradicionalne Rimske liturgije te svjedočili njezinoj snazi kao sredstva nove evangelizacije.
U petak navečer, 25. listopada, hodočasnici su se okupili u Panteonu, tj. u bazilici Svete Marije od Mučenika u Rimu na svečanoj Večernjoj u čast Blaženoj Djevici Mariji koju je predvodio biskup Marian Eleganti O.S.B., pomoćni biskup u miru iz Chura u Švicarskoj.
Biskup Eleganti je u kratkom nagovoru istaknuo kako je monaška tradicija molitve večernjeg časoslova od davnina bila izraz „potrage za svjetlom u noći koja dolazi“. Istako je i kako petak navečer, vrijeme u koje su se hodočasnici okupili na molitvu, odgovara vremenu kada su se u židovskom Hramu klali pashalni janjci, odnosno vrijeme u kojem je Isus bio skinut s križa i predan Mariji u krilo. Biskup Eleganti potakao je okupljene na razmatranje osamljenosti one „koja se u jednom trenutku našla bez Boga Oca, bez Sina te ostavljena od svih ljudi, ali koja nije očajavala, nego je gajila nadu u Uskrsnuće“. Biskup Eleganti doveo je Marijinu osamljenost u vezi s našim tjeskobama, bolima i teškoćama, podsjećajući na riječi koje je Bog uputio svetom Silvanu: „Ostani u paklu (odnosno životnoj patnji), ali nemoj očajavati, izdrži patnje u Božjem svjetlu.“
U subotu ujutro, 26. listopada, hodočasnici su se okupili ispred crkve svetih Celza i Julijana (u kojoj Institut Krista Kralja i Velikog Svećenika inače drži TLM apostolat) u zajedničkoj molitvi krunice na latinskom jeziku. Nakon molitve krunice podignute su zastave 95 zemalja u kojima se slavi tradicionalna latinska Misa te se krenulo prema bazilici svetog Petra. ‘Peregrinatio ad Petri Sedem’ – ili ‘Hodočašće k Petrovoj Stolici’ – klerici i laici okupljeni u svečanoj procesiji molili su litanije Svih Svetih te radosnim pjesmama uzdizali hvale Bogu.
Ulaskom u baziliku svetog Petra, hodočasnici su u zajedništvu s kardinalom Gerhardom Müllerom častili relikvije sv. Petra koje se nalaze ispod glavnog oltara, te su ispovjedili svoju vjeru pjevajući Vjerovanje na latinskom jeziku. Zatim je uslijedilo klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu izloženom na oltaru Stolice sv. Petra, a koje je predvodio kardinal Müller.
Kardinal je u svom nagovoru prije klanjanja istaknuo kako postoji razlika između vjere i ideologije. „Kršćanstvo nije apstraktna teorija o postanku svemira i života, ili ideologija o boljem društvu, nego odnos s Osobom“, istaknuo je kardinal. Kardinal je još napomenuo kako je sekularizacija dovela do toga da ljudi žive kao da Boga nema, te se klanjanju „lažnim bogovima novca, moći i požude.“ Usporedio je ateističke ideologije našeg vremena, „njemački i talijanski fašizam, sovjetski i kineski komunizam, kapitalistički konzumerizam i gender i transhumanističku ideologiju“ koje su „svijet preobrazile u pustinju nihilizma“ s kršćanstvom kao „religijom istine, slobode, ljubavi i života“ u kojoj se „Božja ljubav u izobilju daje svima nama, a naš odgovor ljubavi prema Bogu i bližnjima predstavlja ispunjenje naših ljudskih bića“. Kardinal je na kraju nagovora pozvao hodočasnike da „ne dopuste da njihov odnos s Bogom Ocem ‘atrofira’ u mehaničku tradiciju, vanjski običaj ili bezumnu rutinu“ te da kao „vjernici vezani s Isusom u osobnom prijateljstvu“ ne budu „čuvari muzeja svijeta koji prolazi’“ nego „oni koji se kreću u Božjoj prisutnosti, pred kojim odgovaramo za naše živote u mislima, riječima i dobrim djelima.“
Na blagdan Krista Kralja, u nedjelju, 27. listopada, u 11 sati biskup Eleganti je slavio svečanu pontifikalnu Misa u župnoj crkvi Presvetog Trojstva od hodočasnika kojom upravlja Svećeničko bratstvo sv. Petra. U propovijedi biskup Eleganti je potakao na razmatranje Isusovih patnji u svjetlu naših patnji. „Ljudi se često žale i ljute na Boga zbog stvari koje im se događaju, ali Isus zna kako je to, On je sam prošao kroz sve to.“, istaknuo je biskup u miru.
Na samome kraju hodočašća istoga je dana u 16 sati održana još jedna svečana Misa zahvalnica u crkvi Svete Ane kod Laterana koju je predvodio msgr. Marco Agostini, dužnosnik Državnog tajništva Svete Stolice.
Izvještaj i fotografije: A. D.
